U proteklih dvadesetak godina bilo je mnogo promjena u zakonima i propisima koji prvenstveno pogađaju žene. Neki su zakoni najprije izmijenjeni kako bi se olakšao život, a zatim je restriktivni dekret vraćen na snagu s husarskim rezom. Rita Bence, voditeljica TASZ Pravnog programa za prava pacijenata i samoodređenje, pomogla nam je u snalaženju u zakonodavstvu.
Porođaj kod kuće postao legalan
Slučaj Ági Geréb rasvijetlio je činjenicu da u ovoj zemlji praktički ne postoji regulacija poroda kod kuće. Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu je 2011. godine presudio da domaća praksa nije primjerena, jer pravo na privatnost uključuje i pravo žene na izbor okolnosti svog rođenja. Tekst uredbe, koji je više puta mijenjan, dostupan je ovdje. Ipak, nemojte misliti da je lako roditi kod kuće, zakon sadrži mnoga ograničenja, ali princip je moguć.
Pobačaj i ozbiljna krizna situacija
Srećom, abortus u Mađarskoj nije zabranjen, iako su ga neke stranke i nevladine organizacije pokušale zabraniti. Koncept ozbiljne krizne situacije uvršten je u Zakon o zaštiti fetusa iz 1992. kao blago pooštravanje. No, 2011. godine, u sklopu kampanje financirane novcem EU, branitelji fetusa već su se povezali s njom i borili se protiv pobačaja slikom razvijenih fetusa. To se nije svidjelo ni EU, pozvali su Mađarsku da ukloni plakate. Program je bio o socijalnoj zaštiti, socijalnoj uključenosti i borbi protiv diskriminacije.
Abortus danas još uvijek nikome nije izravno dostupan, kompliciran faktor je cijena intervencije koja trenutno iznosi 29.710 HUF, ako žena zatraži prekid trudnoće iz nezdravstvenih razloga. Drugi je psihički pritisak: morate ići na dva takozvana "obavezna savjetovanja" u službi za obiteljsku zaštitu. Drugi komplicirajući faktor je to što kod nas više nije dopuštena uporaba humanije pilule za pobačaj, iako je to mnogo humanija metoda i bez problema se koristi u mnogim zapadnoeuropskim zemljama.
Biti sterilan više nije za svakoga
Do 2005. godine u Mađarskoj je bilo moguće podnijeti zahtjev za umjetnu neplodnost tek nakon određene dobi i broja djece, no nakon toga, prema odluci AB, svatko punoljetan mogao se prijaviti. Godine 2013., međutim, vraćen je stari sustav – unatoč prethodnoj odluci Ustavnog suda – i od tada samo oni koji imaju najmanje 3 biološke djece ili su stariji od 40 godina mogu zatražiti sterilizaciju u svrhu planiranja obitelji.
U umjetnoj oplodnji mogu sudjelovati i neudate žene - odnosno ako su hetero
Od 2005. godine i neudate žene mogu sudjelovati u umjetnoj oplodnji. Zakon je tako omogućio da neplodne samice i žene koje nisu neplodne, ali su pri kraju plodnog razdoblja, uz liječničku pomoć postanu majke. No, onima koje privlači isti spol ne dopušta imati djecu, niti njihovu umjetnu oplodnju. Prema zakonu, lezbijki je trenutno jedina opcija da negira svoju vezu, ali to predstavlja lažno svjedočenje pred zakonom, što je kažnjivo. Osim toga, biološka majka ni na koji način ne može postati zakonski roditelj djeteta koje odgaja zajedno sa svojim partnerom.
Usvajanje je pojednostavljeno, ali naravno samo za osobe u braku
Pojednostavljeni su uvjeti za posvajanje, no zabrinjava činjenica da je lakše tajno roditi dijete i dati ga na posvajanje ako je majka maloljetna. Za to nije potreban pristanak roditelja, za razliku od pobačaja, za koji je potreban pristanak roditelja. Komplicirani faktor je to što zakonodavstvo favorizira one koji su u braku, pa su po definiciji oni koji žive u registriranom partnerstvu u nepovoljnijem položaju, a istospolni parovi praktički niti ne šutiraju loptu na ovom području.
