Klica - gdje život počinje

Sadržaj:

Klica - gdje život počinje
Klica - gdje život počinje
Anonim
klica-luk-fokus_1
klica-luk-fokus_1

Sve počinje sa sićušnom, naizgled beživotnom sjemenkom. Međutim, kada je sjeme izloženo zraku, vodi i odgovarajućoj temperaturi, počinje eksplozivan, spektakularan proces: počinje promjena koja pretvara suho sjeme u živu biljku

Vi ste ono što jedete

U dobivenoj klici bogatoj vlaknima, u različitim počecima biljke, svi hranjivi sastojci, vitamini i minerali, vitalni za biljku u razvoju, prisutni su u koncentriranom obliku. Ako samo pomislimo da će biljka započeti svoj život od ovih hranjiva, lako možemo vidjeti kolika se ogromna energija krije u jednoj klici. Moram razočarati sve one koji misle da je ovo fantastično svojstvo klica čovječanstvo otkrilo reinterpretirajući i transformirajući kulturu prehrane u ime biokulture. Načelo "ono si što jedeš" i ideja "postaješ ono što jedeš" zaokupljaju ljude već tisućama godina. Drugim riječima, ako jedemo korisnu, lako apsorbirajuću hranu visoke nutritivne vrijednosti za zdravo funkcioniranje organizma, imamo sve šanse ostati zdravi. Iako naši preci nisu imali pojma u kojem obliku klice sadrže razne hranjive bombe, iskustvom su otkrili da klice u sebi nose divljenja vrijednu drevnu životnu snagu. Zato su i potrošeni.

U središtu istraživanja prehrane

Već su se stare civilizacije bavile klijanjem. Kinezi su klijali sjeme još 3000 godina pr. Legendarni kineski car Sheng Nung u svojoj je knjizi potanko opisao da klice detoksiciraju tijelo i imaju izuzetno prodoran ljekoviti učinak. Feničani su također konzumirali klice tijekom svojih dugih putovanja, koristeći ovu metodu za dobivanje svježe i sirove hrane. U XVIII. U 19. stoljeću skorbut je bio jedna od strašnih bolesti brodarstva, koju je kapetan Cook uspješno liječio, primjerice, napitkom od proklijalog ječma. Tijekom Drugog svjetskog rata, u vrijeme nestašice hrane, britanska i američka vlada podržale su pokuse o blagotvornom djelovanju klica na ljudski organizam. Unatoč tome, pozitivno djelovanje klica na znanstvenoj je razini prepoznato tek posljednjih desetljeća, kada je Amerikanac dr. Clive McKay, istraživač koji se bavi nutricionističkim znanostima, skrenuo je pozornost javnosti na to svojim rezultatima istraživanja o visokom sadržaju vitamina u klicama. Od tada je pitanje klijanja u središtu znanstvenog istraživanja prehrane.

Zašto/za što su klice dobre?

Uvriježeno je klice nazivati živom hranom čiji se aktivni sastojci lako ugrađuju u organizam, još lakše upijaju, a zatim gotovo bez otpada izbacuju. Zbog koncentriranog sadržaja spojeva i aktivnih sastojaka, klice se mogu natjecati sa zrelom biljkom. Naime, klica rotkvice, na primjer, sadrži više hranjivih tvari nego sama zrela biljka, pa ima iste blagodati, ali u puno koncentriranijem obliku. I premda nema ograničenja u konzumaciji klica, odnosno možemo ih jesti koliko god želimo, nije na odmet osjetiti njihovo djelovanje u prvim prilikama. Ako naše tijelo upozna klice koje su vrlo bogate hranjivim tvarima i dobro ih prihvati, možemo ih bezbrižno jesti u bilo koje doba godine. No ne zaboravimo da ako smo osjetljivi na pojedine vrste biljaka (kupus, rotkvice, luk), naše tijelo vjerojatno slično reagira i na klice iz njihovih sjemenki. Ono što je sigurno je da s konzumacijom klica ne moramo paziti, možemo ih jesti koliko god želimo. Među brojnim prednostima prehrane temeljene na klicama valja spomenuti vitamine (A-, B1-, B7-, B 10 -, B11-, B12-, C-, D-, E- vitamin), klice bogate elementi u tragovima, minerali su visoki imaju sadržaj sunčeve energije, njihov visok sadržaj enzima osigurava dobru probavu i metabolizam, njihov sadržaj organske soli održava krvni tlak, njihov visok sadržaj vlakana ima dobar učinak na probavu, a usput, prehrana bogata klica djeluje antiseptički i protuupalno. Klijanje je nježan postupak za sjeme i može se koristiti u bilo koje doba godine: iz sjemena se na jednostavan način u 2-5 dana mogu proizvesti ukusne, svježe, hrskave klice. Možemo koristiti posebnu posudu za klijanje (plastičnu, keramičku) ili čak staklenku s rupičastim poklopcem. Sjemenke namočite preko noći, a zatim ih od idućeg dana barem dva puta dnevno ispirite pod mlazom vode i ocijeđene držite na sobnoj ili kuhinjskoj temperaturi. Za 2-5 dana obično niknu klice veličine nekoliko milimetara. Ne morate ostaviti predugo, obično je 4-6 mm idealna dužina, tada se može konzumirati. Može se umiješati u muesli ili za salate.

Preporučeni: